Intervju s Olegom Kireyevim: “Jazz je virus koji brzo osvaja srca inteligentne publike, a Pula je postala najveći jazz grad u Hrvatskoj”
3. kolovoza 2017.
Nikola Knežević (1218 Članci)
Podijeli

Intervju s Olegom Kireyevim: “Jazz je virus koji brzo osvaja srca inteligentne publike, a Pula je postala najveći jazz grad u Hrvatskoj”

Oleg Kireyev, sjajni jazz glazbenik iz Urala, dolazi ponovno u Hrvatsku i to na Međunarodni jazz festival u Puli.

Odlična prilika za razgovor s ovim vrhunskim glazbenikom, a iskoristili smo prigodu i pitali što za njega znači jazz, tko su novi velikani ove intelektualne glazbe i što najviše voli kod Hrvatske, u glazbenom, odnosno jazz i drugom smislu.

Čuo sam da kombinirate mnoge glazbene stilove u Vašem jazzu. Koja je to kombinacija, kako bi opisali svoju glazbu i tko je sve utjecao na Vaš rad?
Hvala na pitanju (mislim si kako je to istina…). Stvar je u tome što sam ja rođen u Baškiriji – to je Ural – središnja Rusija, između Europe i Azije. Tamo žive Tatari, ali i mnoge druge etničke skupine, svaka imajući svoj kulturni kolorit. Od samog rođenja okružen sam lokalnom kulturom, zvucima kuraja kao narodnog glazbala, i općenito, narodnom baškirskom glazbom. Još u mladim danima se pojavila ljubav prema jazzu i umjetničkim djelima koja su izvodili velikani Chick Corea, Herbie Hancock, a kasnije i John Coltrane, Dexter Gordon i drugi geniji 20. stoljeća.
Također, primijetit ćete da mnogi različiti žanrovi i stilovi, kao primjerice jazz i narodna glazba, imaju mnogo toga zajedničkog, kao što su ritmovi, glazbene ljestvice… Upečatljiv primjer svakako je pentatonika koju vole koristiti i jazz ali i folk izvođači iz mnogih zemalja!

Bili ste već u Hrvatskoj, što misliti o našem jazzu, što volite najviše kod njega?
Hrvatska je glazbena zemlja – prekrasne klape i pop glazba koju dobro poznajem. I, naravno, jazz scena koja također živi prilično aktivan život, naročito u Puli. Održao sam više majstorskih tečajeva ovdje i moram napomenuti kako u Istri djeluju vrlo talentirani glazbenici. Također, orkestar Hrvatske radio televizije je prekrasan. Upoznao sam puno mladih ljudi na raznim festivalima i koncertima čija me ljubav prema glazbi ali i umijeće oduševljava!

Kada kažete jazz, mnogi fanovi će spomenuti Milesa Davisa, Johna Coltranea, Louisa Armstronga, ali tko je novi Coltrane, novi Davis, novi Armstrong?
Kao što uvijek kažem, ikone jazza datiraju iz 20. stoljeća. Sva je umjetnost nastala do tada. Kao i svi velikani klasične glazbe, Čajkovski, Bach, Chopin i drugi… Genijalci kao oni više se nisu pojavili. Ista stvar je i s jazzom. No, to ne znači da u 21. stoljeću nema sjajnih izvođača – prije bih rekao da su se iskristalizirala dva osnovna pravca – europski i tradicijski američki jazz.

Vaš zadnji album s Keithom Javorsom “The Meeting” objavljen je 2016. godine. Kakva je bila reakcija kritike i ovo nije prva suradnja s njima, zar ne?
Album “The Meeting” snimljen je s izvanrednim američkim glazbenicima Tomom Harrelom (truba), Benom Williamsom (bass), E.J.Stricklandom (bubnjevi) i Keithom Javorsom na glasoviru. Vrlo mi je drago što je naš novi album ocijenjen vrlo visokom ocjenom – ušao je u prvih 100 američkih CD-a na američkim radio postajama! I na prvom i na drugom albumu Keith i ja izvodimo autorsku glazbu koja je dobila mngobrojna priznanja međunarodne jazz scene.

Moći ćemo Vas čuti i vidjeti uskoro ponovno u Hrvatskoj na International Pula Jazz Festivalu. Što mislite o ovom festivalu i recite nam nešto više o kvintetu s kojim ćete svirati zajedno na pozornici?
Da, sretan sam što ću ponovno nastupiti na 2. Međunarodnom Jazz Festivalu sa svojim prijateljima iz Hrvatske – trubačem Brankom Sterpinom, gitaristom Borom Lukićem i basistom Nenadom Mirtom. I svojim starim prijateljem bubnjarom Dušanom Kranjcom. Festival ima jasnu viziju – prezentirati jazz glazbenike koji izvode najpopularnije jazz oblike kao što su mainstream, rock, fusion, contemporary, latin ali i druge stilove namijenjene raznim skupinama slušatelja koji tijekom ljetnih mjeseci posjećuju prekrasnu Istru. Jazz  je virus  koji brzo osvaja srca inteligentne publike, a poznavajući Pulu, mogu reći da je postala najvećim jazz gradom u Hrvatskoj. Naša je formula jednostavna. Pozivamo prvenstveno glazbenike koji  sviraju izvornu glazbu i ka  jazzu  se ne odnose formalno nego s kreativnim okom. Ove godine imamo puno različitih žanrova i gostiju iz različitih zemalja!
Boro Lukich Trio (gitara, jazz, HRVATSKA)
Tal Babitzky Quartet (klavir, fuzija, jazz, IZRAEL)
Denise Thimes (vokal, jazz, USA)
Artie Roth Trio (double bass, KANADA)
Luo Ning Trio (glasovir, jazz, latino glazba, KINA)
Max Kochetov & Branko Sterpin Quartet (saksofon, truba, SRBIJA/HRVATSKA)
Oleg Kireyev Quartet (saksofon, jazz, SRBIJA/HRVATSKA)
Chui (jazz, fuzija, HRVATSKA)
Alex Brajković’s Mukhtay (jazz, ITALIJA/NIZOZEMSKA/HRVATSKA)

Što mislite o modernom zvuku i modernim žanrovima jazza, poput house jazza, smooth jazza, poput St. Germaina i drugih stilova sličnih tome, imate li neko iskustvo u tome i je li to dobro za jazz, možda da se približi i mlađoj publici?
Jazz je upravo iz tog razloga dobar jer uvijek ima mjesta za vrhunske majstore s iskustvom, ali i pregršt prostora za istraživanje mladih glazbenika. Uvijek se odnosim sa zanimanjem k kreativnosti i stvaralaštvu mladih ljudi, ali je važno da se razvijanje talenta temelji na dobroj školi američkog jazza. Na primjer, John Coltrane prije izvođenja avangarde svirao sve što je mogao u žanru swinga i bebopa!

Imate puno iskustva, svirali ste na nekim od najvećih svjetskih jazz pozornica. Koje je najbolje mjesto za jazz, mali klubovi ili open air festivali? Gdje ste se najviše osjećali kao doma, gdje je bila najbolja atmosfera?
Gdje god postoji razumijevanje javnosti, smatram da je zanimljivo svirati, ali postoji tajna uspjeha dobrog koncerta – izvođač bi trebao biti energičan i ostvariti melodijski kontakt s gledateljem. I u pravu ste – važna je atmosfera povjerenja i čudo improvizacije na pozornici, neovisno o tome radi li se o malom klubu ili velikoj pozornici.

Jeste li planirali ostati malo dulje u Hrvatskoj ili ćete samo odraditi ovaj koncert i to je to? Jeste li ikad bili na godišnjem odmoru u Hrvatskoj i na hrvatskoj obali, odnosno Jadranskom moru? 
Svim sam srcem zavolio Hrvatsku i već sedam godina redovito dolazim ljeti na nekoliko mjeseci kako bih uživao u stvaranju umjetnosti s hrvatskim glazbenicima, održavajući koncerte u Zagrebu i Istri.