Najavljen 4. Hvar Etno Festival – “Drugi dom”
4. srpnja 2018.
Music Box (10920 Članci)
Podijeli

Najavljen 4. Hvar Etno Festival – “Drugi dom”

Tema Drugog doma (Second Home) satkana je oko poveznice povijesti pastirskog naselja Humca i Grapčeve špilje s problematikom turističke gentrifikacije, te pojmova umjetničkog nomadizma, migracija i privremenog boravka.

Implementacijom teme u kontekst Etno Hvar Festivala, kroz istraživanje i ko- kreaciju u formatu umjetničkih rezidencija te prezentaciju procesa i rezultata u formatu festivala, započet će istraživanje novih ekonomskih modela baziranih na suradnji umjetnika i lokalne zajednice.

Osnovna ideja Drugog doma je redefinicija postojećeg Etno Hvar Festivala kao organskog spoja svih tekovina i umjetničkih produkata napravljenih u rezidencijama kroz duži period. Sam festival osmišljen je time kao kulminacija promišljanja i kolaboracija orijentiranih prema revitalizaciji i valorizaciji baštine Humca i Grapčeve spilje, putem aktivne suradnje umjetnika i lokalne zajednice pri istraživanju lokalne povijesti, čime se na suvremeni način dotičnim lokalitetima daje nova vrijednost.

Program u 2018. godini

U razdoblju od 09.07.2018. do 17.07.2018. u Humcu i Grapčevoj špilji na otoku Hvaru održati će se 4. Hvar Etno Festival ” Drugi dom”, a devetero će se umjetnika uključiti u program rezidencija i prezentacije u okviru festivala.

  1. PaulinaAlmeida (POR)
  2. Pavlica Bajsić Brazzoduro
  3. Tommaso Rolando (IT)
  4. Sara Renar
  5. Ana Kovačić
  6. Vitar Drinković
  7. Barbara Raad
  8. Paolo Giovanni Bonfiglio (IT)
  9. Marko Jozić (RS)
  10. Tatjana Mateša (RS)

Format festivala, osmišljen je u obliku interdisciplinarne izložbe / živog muzeja, s programom rezidencija za glazbene i vizualne umjetnike te jasnim naglaskom na kolaboraciji i ko-kreaciji te site-specific intervenciji, povezanim u jednu priču koju sačinjava sveukupnost iskustava, događanja i mjesta, povijesnih i suvremenih. Projekt je osmišljen u svrhu navođenja na promišljanje o budućnosti i turističkoj valorizaciji jedinstvenog primjera dobro očuvane ruralne arhitekture, nekadašnjeg pastirskog naselja Humac, te arheološkog nalazišta Grapčeve špilje, kao i postavljanju pitanja o nepostojanju podataka o lokaciji dijela arheoloških nalaza artefakata kasnoga neolitika, neolitičkoga razdoblja i brončanoga doba nalazišta Grapčeve spilje te potreba da ih se locira i valorizira kao dio lokalne kulturne baštine.