Paradise lost je u subotu, 14. listopada po peti put posjetio Zagreb, prvi put davne 2005. i svatko bi pomislio da imamo poseban odnos. Međutim…
Zadnji, tj. prvi put u Zagrebu sam ih gledala prije dvije godine u Vintage Industrial Baru i kada bi me netko pitao da ocijenim koncert na skali od 1 do 10, ocjena bi bila tanašna dvojka. Razloga je tada bilo puno, od mog osobnog nespojivog stavljanja takvog benda u klupski prostor Vintagea, činjenice da je bilo sramotno malo ljudi, pa sve do očajnog zvuka. A i bend je djelovao maksimalno nezainteresirano za išta osim da odrade svirku i odu što prije. Hoćete li se iznenaditi kada kažem da bisa nije bilo? Na kraju dvojka jer jako volim bend i gledala sam ih na drugim mjestima u boljim izdanjima, pa rekoh, možda su imali samo loš dan.
Boogaloo je super koncertni prostor, s puno boljim ozvučenjem, prostran i meni drag, tako da sam očekivala popravak. Jedino što me ugodno iznenadilo je bila puno bolja posjećenost nego 2015. godine. Sve ostalo, da se izrazim kolokvijalno, bezveze. Bend je odsvirao sve po PS-u, uz minimalno obraćanje publici. Ni publika nije bila previše zainteresirana za bilo kakvu sinergiju, tako da je izmjena energije izostala. Zvuk je bio odličan, nemam zamjerke, set lista izvrsna (obuhvaća sve bitne elemente karijere), ali je ostala jedna velika praznina u mom iščekivanju momenta kada će bend i publika kliknuti. Na moju veliku žalost, to se nije dogodilo.
Klub se lagano počeo prazniti i prije nego se bend vratio na bis (da, ovog puta ga je bilo). Sve u svemu, moglo je i bolje. Vjerujem da će ih Zagreb opet vidjeti ukoliko se otisnu na turneju, ali kemije između nas nema.
Set lista:
Gods of Ancient
Remembrance
From the Gallows
One Second
Tragic Idol
Medusa
Shadowkings
An Eternity of Lies
Faith Divides Us Death Unites Us
Blood And Chaos
As I Die
Beneath Broken Earth
Embers Fire
Bis
No Hope in Sight
The Longest Winter
Say Just Words