IZBOR KNJIGA: Ljubav (prema čitanju) u doba korone
8. travnja 2020.
Željko Mirković Miki (132 Članci)
Podijeli

IZBOR KNJIGA: Ljubav (prema čitanju) u doba korone

Ovo je podsjećanje (samoga sebe) na knjige koje sam ranije pročitao, a tematikom su progovarale o zarazi, infekciji, epidemiji ili pandemiji. Dok sam uživao u fikciji ili publicističkom štivu „ni slutio nisam“ da bi moglo biti ovako. Iako, svaka od njih (knjiga) na svoj je način upozoravala ili, pak, najavljivala.

Borislav Pekić: Besnilo

Osamdesetih godina prošloga stoljeća objavljen je ovaj kultni naslov i o njemu smo svi znali sve. Osim činjenice da su ga (roman) neki i čitali stoji i napomena da osim svoje trilerske forme donosi i niz znanstvenih činjenica koje smo (samo) primili k znanju vjerujući da će nas to stići „samo“ u snu ili u ekranizaciji koja se, nažalost, nije dogodila. Posljednje vijesti govore o tome da su otkupljena prava upravo za ovaj (budući filmski ili serijski) hit.

Gabriel Garcia Márquez: Ljubav u doba kolere

Sjećam se ovoga fenomenalnoga naslova, također iz osamdesetih, razdoblja kad smo naglasak stavljali na riječ i pojam (i osjećaj) koji se zove ljubav (a ne na koleru). Kad bi nam netko spomenuo Kolumbiju, prva bi nam asocijacija bila Marquez, a ne droga i karteli, ali vremena su se promijenila…

Richard Matheson: Ja sam legenda

Roman koji me u dječaštvu fascinirao. “Pale sam na svijetu za odrasle” – dobro koncipiran, s mračnim i neozbježnim krajem. Tri ekranizacije (1964., 1971. i 2007.) govore i o zanimanju filmaša za lik Roberta Nevillea i njegovu borbu protiv neumitnoga, metaforičkoga i doslovnoga. Naravno da mi je najslabija verzija s Willom Smithom.

Bram Stoker: Drakula

Jedan od meni najdražih romana u epistolarnoj formi. Skine li se koprena gothica i strave, otkriva se niz slojeva, filozofskih i (meta)fizičkih. Volio bih da u sljedećim “čitanjima” ili tumačenjima, bilo filmskim (dokumentarnim ili igranim), bilo literarnim “zagrebemo” i dublje po ovoj materiji. Opet dva pojma (koja su najčešće jedan)- vječna ljubav i zaraza. Rekao bi stari (filmski) majstor u jednom od svojih djela (“Ljubavna pisma s predumišljajem”; Zvonimir Berković) – ne pomaže medicina…

Giovanni Boccaccio: Dekameron

Lektirni naslov, “Knjiga deset dana”; za čas kratiti…. Ako se sjećamo, a ne sjećamo se (ali zato je tu inetrnet), kuga je u Firenci, pa je to prilika da se prozbori i o onim stvarima koje nisu samo karakteristične za ono doba na prostorima današnje Italije, već i za (n)ovo doba i na nekim drugim. Prostorima.

Thomas Mann: Smrt u Veneciji

Opet je naglasak stavljen na “nešto drugo”, a ne na prijetnju epidemijom ili bolešću. Kažu neki da je Viscontijevo djelo bolje od originala, a donekle ova ocjena i vrijedi. Nekoliko je stvari inspiriralo Manna, a instrumentarij sedme umjetnosti omugućio je Talijanu da ih poveže; neke i naglasi. Posebno Mahlera.

Laura Spinney: Blijedi jahač ili kako je španjolska gripa 1918. godine promijenila svijet

Naslov koji sam kronološki posljednji čitao. Neizbježno publicističko djelo o katastrofi koja je poharala svijet, a čije se posljedice osjećaju i danas. Jesmo li neke stvari naučili? Da neki neke stvari jesu. Na primjer, kad ti netko spomene blijedog jahača, ne pomisliš samo na legendarnog lika iz legendarnog filma legendarnoga glumca i redatelja Clinta Eastwooda. Kad bi nam barem protiv ovog koronavirusa pomogao akcijski junak poput tajanstvenog propovjednika iz filma… Amerikanci, pak, vjeruju da će im kupnja oružja pomoći. A ja se pitam, kako će ga pogoditi i uništiti… Mislim, virus. On je tako mali…