M.I.A. u HNK-u: “Oni koji su preuzeli kontrolu nad Internetom, vladaju i ovim binarnim svijetom”
Oduvijek sam volio i cijenio aktivizam u glazbi i kroz glazbu, u kojem god glazbenom obliku bio, a kada je u pitanju M.I.A., jedna od najvažnijih glazbenih umjetnica 21. stoljeća, onda nikako nisam smio propustiti njezino prvo gostovanje u Zagrebu i općenito Hrvatskoj.
Iako su mnogi očekivali kako je riječ o glazbenom nastupu ove umjetnice pravog imena Mathangi “Maya” Arulpragasam, dovedena je u Zagreb zbog debate u sklopu Filozofskog teatra kojeg je utemeljila intendantica Dubravka Vrgoč. Dosada je u Hrvatskom narodnom kazalištu Filozofski teatar ugostio Vanessu Redgrave, Slavoja Žižeka, Yanisa Varoufakisa, Thomasa Pikettyja, Juliju Kristevu i mnoge druge, a sada je došao red na M.I.A. koja je i sama istaknula kako nije znala da netko u Hrvatskoj želi čuti ono što ima za reći, ali se ipak rado odazvala.
M.I.A, Born Free from ROMAIN-GAVRAS on Vimeo.
Kao uvod njezinog gostovanja emitiran je spot u režiji Romaina Gavrasa za pjesmu “Born Free” s trećeg studijskog albuma “Maya”, a u kojem je prikazan fikcijski genocid nad crvenokosim ljudima. Nakon toga na pozornicu su stupili urednik i voditelj Filozofskog teatra, Srećko Horvat i M.I.A., koja je u rasprodanom HNK-u dobila ovacije. Naglašeno je na početku razgovora kako je spomenuti video odmah nakon objave na YouTube-u i uklonjen te zabranjen, što je samo jedan u nizu ograničavanja slobode govora kroz umjetnička djela. Dakako da je prvo govorila o problemima na koje nailazi narod u Šri Lanci odakle i ona potječe, iako je rođena u Engleskoj, a onda i o problemima novog svjetskog poretka koji traje već godinama. Takav svijet je nazvala binarnim ili svijet kojem upravlja Silicijska dolina gdje se nalaze neke od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki i neki od najvećih umova svijeta usmjerenih protiv običnog naroda.
Već godinama i sama upozorava na veliku korupciju u svim sferama života, ali i internetu koji je, prema njoj, izravno povezan sa CIA-om, FBI-jem i ostalim agencijama. S tim u svezi je spomenula mailove koje je dobila tjedan ili dva prije dolaska u Hrvatsku da prokomentira svoje izjave od prije tko zna koliko godina, a na temu Googlea i njegove povezanosti s korupcijom i nadziranjem građana, odnosno korisnika. Rekla je kako svake godine mora braniti sebe, svoje izjave i stavove. Tu je kao primjer navela pjesmu “Bad Girls” koju i danas mora braniti iako je objavljena 2012. godine, baš kao i pjesmu “Borders” gdje su je razni mediji popljuvali zbog majice i natpisa “Fly Pirates”, samo kako bi skrenuli pozornost s teme videa, a to su granice, fizičke, mentalne, socijalne i bilo kakve druge. Svi smo mi dio nekih granica, svi smo mi dio neke kutije iz koje ne možemo izaći, ili možemo pa nastradamo. Baš kao što je i Internet, jedna “velika” kutija kojom kontroliraju Amerikanci, iako je Internet osmislio Britanac. Simbolično je rekla kako kod kreiranja same ideje interneta nije znao da mu netko stoji iza ramena i razmišlja kako će preuzeti kontrolu nad istim. “Oni koji su preuzeli kontrolu nad Internetom, danas vladaju binarnim svijetom”, rekla je M.I.A. istaknuvši kako je teško preživjeti binarni svijet. On je binaran u smislu da se ljude razdvaja na bijele i crne, bogate i siromašne, ružne i lijepe…
Naglasila je kako je bez obzira na sve uvijek optimistična, za razliku od Srećka Horvata koji je rekao kako ne voli optimizan jer se onda u svemu ne možemo skoncentrirati na prave probleme i prevazići ih. M.I.A. je rekla kako u svemu lošemu postoji i nešto dobro koje će kad tad isplivati na površinu, a ono loše će potonuti. I uvijek treba biti optimističan u životu jer optimizam pretvara negativne stvari u pozitivne. “Ako patiš zbog nečega, kad tad će ista stvar preći u nešto pozitivno. Isto kao što pozitivno može preći u negativno ako ne razmišljaš previše o tome”, rekla je Maya.
Kada su u pitanju izbjeglice, zanimljive i točne podatke je iznio Horvat rekavši kako izbjeglice više ne nastaju samo kao rezultat ratova nego i kao rezultat klimatskih promjena. Odnosno, iseljavaju se iz svojih krajeva na drugu stranu svijeta, samo kako bi izbjegli prirodne katastrofe. M.I.A. se složila s tim, ali i rekla kako se ponovno javnosti nameće informacija kako ova zemaljska kugla ide u propast. “Imamo sve resurse da spasimo svijet, zašto stalno govorimo da smo sjebali Zemlju i da trebamo otići na Mars. Imamo dosta vremena i resursa da spasimo cijelu stvar i ostanemo ovdje. Ali i dalje stvaramo mišljenje da je Zemlja sjebana i da je jedini izlazak iseljavanje na Mars”, kaže.
Moderna tehnologija je nešto što polako preuzima kontrolu, kako nad našim životima, tako i nad ljudima općenito.
“Mobiteli sve znaju, znaju kada stojiš, kada sjediš, koliko ti puta srce kuca u minuti. Dizajniraju internet kako bi vidjeli koliko sati provodiš na njemu. Internet je sličan kao slot aparati u Las Vegasu. Kad god nešto dobiješ sretan si, a u suštini se jako loše osjećaš. Tako isto i s internetom i Facebookom, kad dobiješ lajk budeš sretan, ali taj lajk je u stvarnosti umjetan”, rekla je M.I.A. i naglasila kako i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg, ovu društvenu mrežu gleda kao čistu zaradu, možda nekada i nesvjesno, te su na njoj radili isti ljudi kao i na slot aparatima. Da je Facebook zastranio, nedavno je, baš na onaj dan kad je primila mailove da prokomentira svoje stavove o Googleu, potvrdio i bivši predsjednik Uprave Facebooka Sean Parker. Istaknula je citat gdje kritizira utjecaj Facebooka na djecu: “Doslovno mijenja tvoj odnos s društvom, odnos s drugima. Vjerojatno ima utjecaj na produktivnost na neke čudne načine. Bog jedino zna što točno čini (op. a. Facebook) mozgovima naše djece”. Važna je tu Mayina rečenica – “ne treba ti internet da se osjećaš čovjekom”. I kada malo dublje razmišljaš osjetit ćeš važnost ove rečenice i istinu koju sa sobom nosi.
Što se pak tiče njezine glazbene karijere, ne nastupa više toliko kao prije, odnosno koliko sudjeluje na ovakvim sličnim debatama i tribinama. Rekla je kako je prije dva tjedna bila u Americi gdje joj je ponuđen veliki povratak na scenu i doslovno joj je rečeno – “obećavamo vam povratak ako napravite antiTrump pjesme i album”. Naravno da je odbila takvo što jer zastupa interese dosta ljudi i naglašava kako je važno reći nekome – NE. Pogotovo kada je u pitanju umjetnost ili glazba. Svaki odgovor nosi sa sobom posljedice, i NE i DA, ali treba biti odlučan i reći NE na ovakve prijedloge jer će drugačiji odgovor donijeti puno veće posljedice.
Nakon sat i pol razgovora između Srećka i M.I.A., te emitiranja nekoliko glazbenih spotova, za “Borders” i “Bad Girls”, omogućili su i nekoliko pitanja iz publike. Ne iskoristiti priliku i ne postaviti pitanje ovakvoj umjetnici bio bi veliki grijeh. Stoga sam se prvi javio za riječ i postavio sljedeće pitanje:
“Kakvo je Vaše mišljenje o hrvatskoj, odnosno europskoj politici, a vezano uz izbjegličku krizu? Je li ta politika kao i njezini političari dvolična. Jesu li oni dvoličnu u smislu – “u redu, pustit ćemo ih u našu zemlju, a onda ćemo za 5-10 godina imati jeftinu radnu snagu s kojom ćemo moći upravljati, baš kao i s njihovim umovima”. Je li doista tako?”.
Odmah je na početku odgovorila jasno – “DA” i nasmijala se, ali i dodatno pojasnila. S odgovorom je otišla malo u širinu te se ispričala zbog toga, ali u suštini je napomenula da se nove tvornice u svijetu i grade kako bi se u njima mogla zaposliti jeftina radna snaga. A od izbjeglica nema jeftinije radne snage. Na još veću žalost, a što je i sama rekla, uskoro će se i ta jeftina radna zamijeniti umjetnom inteligencijom. Nešto prije ovog pitanja i odgovora, Horvat je rekao kako je najnovija vijest da je ženski robot u Saudijskoj Arabiji dobio državljanstvo, što neki tamošnji predstavnici ljudske rase mogu samo sanjati. Opet se tu susrećemo s binarnim svijetom i životom kojeg je često spomenula pa bi se tako u budućnosti mogli dijeliti na ljude i robote. Ili si “1” ili si “0”, a čini mi se kako je ljudska rasa došla do svoje nule. No, neće se ništa promijeniti ako sami ne preuzmemo inicijativu. Ključan dio toga je i optimizam koji u nekim situacijama nadjačava maloprije spomenute dvolične političare i politiku, velike korporacije koje nastoje u naš mozak usaditi Google da nećemo više morati ni kliknuti na Internet nego će naš mozak funkcionirati na principu Googlea, a da ne govorim o sadržaju koji je svima nama nametnut.
Ovim člankom sam malo izašao iz okvira glazbe, ali kako je aktivizam prisutan i dan danas u glazbi, ne u takvoj mjeri kao prije, tako će uvijek biti prostora za njega i glazbenike koji govore o njemu. Maya nije samo jedna od onih koji nameću teorije zavjere, štoviše argumentirano govori i razmišlja, a na temelju vlastitih iskustava. U većini slučajeva je nailazila na zid ili granicu o kojoj sam ranije govorio, baš kao u pjesmi “Borders”, ali koliko god izlazak izvan takve granice bio težak i nemoguć, uvijek je imala snage nadjačati te probleme, kako optimizmom, tako i samouvjerenjem da ono što govori i razmišlja doista jest ispravno i jedino istinito. I koliko god teško bilo govoriti istinu, treba uvijek stajati iza nje te ne dopustiti kontrolu nad njom i potencijalno stvaranje neke nove “istine” koja će se potom prezentirati javnosti i širiti kao kuga.
Ova dva sata s M.I.A. su dva najbolje iskorištena sada otkada sam vezan uz glazbu i nadam se kako ćemo ponovno moći vidjeti ovu iznimno talentiranu i inteligentnu umjetnicu na našem području. Ako ne kao glazbenicu, onda makar kao sudionicu nekakve debate poput ove koja je rasprodala HNK u Zagrebu. Hvalevrijedan potez ljudi okupljenih u Filozofski teatar.
