Skip to content Skip to footer

Slow Motion Suicide: “Nama je bitno da sviramo, skupljamo iskustvo i zabavimo se, a gdje – manje bitno”

Slow Motion Suicide je bend za kojeg možemo reći da je jedno malo osvježenje na hrvatskoj glazbenoj sceni, bend o kojem će se još pričati.

Objavili su svoj prvi studijski album još prošle godine, a uskoro kreću i na malu turneju u Slavoniju i Srbiju. Uhvatili smo članove benda prije turneje i saznali zanimljive informacije o procesu snimanja albuma, njihovoj glazbi, utjecajima, te njihovo mišljenje o Bandcampu. Inače, članovi benda su uzeli engleske aliase, pa su tako tu Nicky Ingram, vokal i gitara, Anna Smith, bas, Mark Leossa, gitara i Iggy Krutz, bubnjevi ili Nikša Lovrinić, Marko Kostić, Ana Kovač i Igor Kruc.

Novo ste ime na hrvatskoj glazbenoj sceni, ali i jedno od najvećih osvježenja. Što je to svježe kod vas, odnosno na prvom studijskom albumu kojeg ste objavili prošle godine?

Što je to zapravo svježe na našem albumu može točno odgovoriti samo uho slušatelja. Ono što mi možemo reći je da smo procesu stvaranja i snimanja albuma pristupili malo neuobičajeno, što se vjerojatno čuje u finalnom proizvodu. Kako nam nije primarni motivator bio što prije pustiti stvari vani i možda pri tome dobiti polu-proizvod, album se snimao kroz pet mjeseci u Hrvatskoj i Americi. Na toj relaciji živi i radi Igor Rogović koji je snimio većinu materijala i radio miksanje cijelog albuma, a mastering je radila Emily Lazar u New Yorku, inače inženjer u samom vrhu svjetskog masteringa poznata po radu na Wasting Light od Foo Fightersa i Heathen Davida Bowiea. Vokal je sniman u San Franciscu, a kako Amerikanci više pažnje posvećuju vokalu, određenu toplinu smo dobili provlačenjem signala kroz lanac analogne opreme te je u mixu on više pozicioniran naprijed. Iza njega su instrumenti snimani na pojačalima iz 70-ih, bez dodatnih digitalnih promjena, možda osvježavajuće netipičan za hrvatske pojmove, baš kakav smo htjeli.

Odakle ime benda i što je utjecalo da se tako nazovete? Što je uopće utjecalo na vašu glazbu?

Ime benda predstavlja neprimjetne grijehe, poput nezdrave brze hrane, cigarete uz omiljeno alkoholno piće poslije napornog posla, lijenost ili živciranje oko nečijeg komentara na nekoj od socijalnih mreža, polako ubijaju. Trebalo je neko vrijeme da nam naziv svima sjedne zbog, vjerojatno, negativne konotacije, ali zapravo je pozitivna stvar ako promijenite perspektivu gledanja na stvari. Najveći utjecaji na našu glazbu su bendovi koji uspješno spajaju elemente alternativnog rocka i popa poput Incubusa, R.E.M.-a, Foo Fightersa ili Biffy Clyra.

https://www.youtube.com/watch?v=SE0PwBBwebk

Album je dostupan na Bandcampu, sve popularnijem glazbenom servisu/društvenoj mreži. Koliko je ona dobra za početnike, kao prostor kojeg možda ne možete dobiti na medijskoj sceni?

Dostupan je na bandcampu te će ubrzo biti dostupan i na ostalim online servisima. Nismo upućeni u tagove na toj mreži, ali koliko čujemo, polako se diže trend otkrivanja nove glazbe preko njih.

Mnogi na Bandcamp stavljaju glazbu i na besplatno preuzimanje. Je li to jedini način da se dođe do slušatelja u današnje vrijeme?

Nije jedini, ali je sigurno najbrži. Mi glazbu nismo stavili na besplatno preuzimanje obzirom na financijski ulog u album te smatramo kako vrijeme i trud imaju svoju cijenu. Prvi album će najvjerojatnije biti besplatan kad izađe drugi.

Koliko Bandcamp može pomoći jednom izvođaču u vrijeme kada je teško pronaći medijskog prostora? Mnogi svoje uratke daju na besplatno preuzimanje putem Bandcampa, kakvo je vaše mišljenje o besplatnoj glazbi? Trebaju li nam onda fizička izdanja?

Obzirom na relativno novu platformu, trenutno vidimo posebni benefit u administraciji i webshopu te u određenoj sistematizaciji i jednostavnom pregledu. Drago nam je da je servis besplatan, ali smatramo da su feejevi previsoki.

Dolazite nam u Slavoniju, regiju gdje se cijeni dobar rock. Nastupate uskoro u Osijeku gdje ćete također predstaviti album. Vjerujem da vam se javljaju ljubi zbog glazbe, je li Slavonija tu prisutna? Odmah i pitanje zbog čega neki izbjegavaju slavonske gradove na svojim turnejama, svi se nekako koncentriraju na Zagreb, a u Slavoniji zaista ima ljudi sa sjajnim glazbenim ukusom?

Teško je ovo komentirati obzirom da nismo upućeni u geografsku podjelu slušanja glazbe. Nama je trenutno bitno da sviramo, skupljamo iskustvo i zabavimo se, a točno gdje ćemo svirati nam je stvarno manje bitno. Bitnije je da je publika dođe i da kasnije iskočimo u dnevnim razgovorima.

Nije Osijek jedino mjesto gdje svirate, prije toga idete izvan Hrvatske, je li tako? Ne mogu se svi baš time pohvaliti, izaći iz okvira granica Hrvatske u kratkom vremenu postojanja.

Tako je, veselimo se maloj turneji na kojoj ćemo posjetiti Srbiju i istok Hrvatske, a i upoznati se međusobno u novom okruženju – kombiju. Ove godine nam je u svakako u planu odraditi što više koncerata i predstaviti glazbu što većem broju ljudi. Volimo izazove, najbolje učimo i najbrže napredujemo ako ih postavimo što prije, tako da prelazak granice je bio među prvima na listi.