Hrvatsko muzejsko društvo već jedanaest godina provodi manifestaciju Noć muzeja, koja je
u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost, a promoviranjem baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije, promiču važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i zajednice.
Dvanaestu Noć muzeja koja će biti održana u petak, 27. siječnja 2017. od 18.-01. sati iza ponoći, obilježit će tema
“Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo”, kojom se želi ukazati na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja najširoj javnosti, materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Ideja manifestacije je da se kroz različita događanja u Noći muzeja, prezentira javnosti brojne zbirke posvećene glazbi i glazbenim stvaraocima, velikim skladateljima , dirigentima, pedagozima i izvođačima u najširem smislu, ali i utjecaje koje su pojedine glazbene pojavnosti imale kroz povijest, a posebice danas na društvo u cjelini. Na spomen velikana klasične glazbe Mozarta, Beethovena ili Haydna,teško je reći tko za njih nije čuo ili njihovu glazbu nije slušao.. Kad je riječ o klasicima hrvatske glazbe, o hrvatskim glazbenim velikanima na spomen samo Dore Pejačević, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Borisa Papandopula itd. ostavština za hrvatsku kulturu je iznimna, a suvremeni hrvatski stvaraoci i izvođači upotpunjuju listu velikana.
Međutim „..trag, primjerice Elvisa, Hendrixa, Lennona, Strummera i Cobaina u društvu i ( popularnoj) kulturi našeg civilizacijskog kruga u posljednjih pola stoljeća toliko je dubok da s pravom možemo reći kako oni doista jesu glazbom, stihovima, pojavom i stavovima promijenili svijet, a posebice mikrosvjetove u kojima svatko od nas provodi svoju svakodnevnicu“.. ( Dragaš, Aleksandar: Jutarnji list, 22.05. 2010.,Glazbenici i kritičari pišu o velikanima popularne glazbe: Dan kada je umro moj heroj“).
Ovim navodima možemo samo dodati da je nedavni odlazak Davida Bowiea, glazbenika i multimedijskog umjetnika, koji je između ostaloga i glumio lik Nikole Tesle u zadnjem Nolanovom filmu „Prestiž“, kao i posveta Tesli i Bowijeu na zadnjem mega IN MUSIC festivalu u Zagrebu, govori o međusobnim utjecajima znanosti, povijesti, umjetnosti i društva. Ili posveta In Music festivala i Noći muzeja je inovativnosti i pozitivnom aspektu ljudskog stvaralaštva, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga (glazba) ljepšim i boljim. Svjedoci smo i i gotovo se može reći, sudionici u ljetnim glazbenim festivalima koji postaju najunosniji globalni/hrvatski kulturno –turistički izvozni proizvod.
Tijekom proteklih događanja u Noći muzeja glazba je uvijek bila dio muzejskih programa kao i svi oblici glazbenog izričaja, kako klasična glazba i svi glazbeni stilovi, tako i suvremena glazba i najugledniji glazbeni stvaraoci i izvođači etno, rock, elektronske, metal i druge vrste suvremene/popularne glazbe).
Već duže vrijeme se govori o osnivanju Muzeja glazbe, pa je Noć muzeja svojevrstan prilog tim nastojanjima.
Organizatori Noći muzeja pozvat će na suradnju i partnerstvo Muzičku akademiju u Zagrebu i sve druge baštinske, znastvene i pedagoške ustanove, organizatore festivala i predstavnike hrvatske klubske scene te teoretičare i novinare koji se bave glazbom.
Ako želite posjetiti Noć muzeja sve informacije o događanjima u cijeloj Hrvatskoj pogledajte na službenoj web stranici manifestacije.