Prilagodite postavke pristanka

Koristimo kolačiće kako bismo vam pomogli da se učinkovito krećete i izvodite određene funkcije. U nastavku ćete pronaći detaljne informacije o svim kolačićima u svakoj kategoriji pristanka.

Kolačići koji su kategorizirani kao "Neophodni" pohranjuju se u vašem pregledniku jer su neophodni za omogućavanje osnovnih funkcionalnosti stranice.... 

Uvijek aktivan

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Uvijek aktivan

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Uvijek aktivan

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Uvijek aktivan

Performance cookies are used to understand and analyse the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Uvijek aktivan

Advertisement cookies are used to provide visitors with customised advertisements based on the pages you visited previously and to analyse the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

Skip to content Skip to footer

Prva hrvatska opera napokon na nosaču zvuka!

„Prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga napokon je stigla tamo gdje je već odavno trebala biti – na nosač zvuka“, izjavila je rukovoditeljica Radne jedinice Glazba Hrvatske radiotelevizije Ivana Kocelj na konferenciji za novinare održanoj na mjestu na kojemu je opera prije 170 godina i praizvedena, u nekadašnjemu Stankovićevu kazalištu, danas Staroj gradskoj vijećnici.

Ljubav i zloba prva je hrvatska i druga slavenska opera u povijesti. Tek je deset godina nakon hrvatske nastala prva poljska opera, a dvadeset godina poslije češka. Bilo bi nezamislivo da Česi Prodanu nevjestu objave na ploči prvi put tek 2040. Kod nas se upravo to dogodilo. Sretni smo i ponosni da je tu povijesnu nepravdu ispravila Hrvatska radiotelevizija uz potporu svojih glazbenih ansambala: Zbora Hrvatske radiotelevizije i Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije čija je zadaća očuvanje i promidžba hrvatskoga glazbenog stvaralaštva“, ustvrdila je Ivana Kocelj.

Opsežnoga redaktorskog rada na pripremi partiture, na temelju koje je ostvarena izvorna povijesna izvedba i snimka, prihvatio se Mladen Tarbuk.
„Ova izvedba omogućuje današnjoj publici da čuje Ljubav i zlobu onakvu kakvu je čula publika na praizvedbi upravo ovdje 28. ožujka 1846. Sad svaki ljubitelj operne umjetnosti može poslušati glazbu Vatroslava Lisinskoga u obliku u kojemu ju je on sam zamislio, bez naknadnih tuđih prepravaka i rezova te može samostalno stvoriti vlastiti sud o njezinoj važnosti i vrijednosti“, istaknuo je maestro Mladen Tarbuk.
Mladen Tarbuk je i dirigent izvedbe na nosaču zvuka. Opera je studijski snimljena u srpnju 2015. neposredno nakon koncertne izvedbe u ciklusu Kanconijer Zbora i Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije. Osim ansambala Hrvatske radiotelevizije u izvedbi su sudjelovali prvorazredni vokalni solisti: Giorgio Surian u ulozi kneza Velimira, Evelin Novak u ulozi Ljubice, Leon Košavić u ulozi Obrena, Domagoj Dorotić kao Vukosav te u dvije manje uloge Mario Bokun i Stefano Surian.

Andrija Mikulić, Ivana Kocelj i Tedi Lušetić

„Objavljivanjem prve cjelovite snimke opere Ljubav i zloba i notnoga izdanja koje upravo priprema Muzički informativni centar vraća se povijesni dug prema velikomu hrvatskomu skladatelju kojega je njegova matična sredina neutemeljeno sustavno unižavala i zanemarivala. Jednako priznanje zaslužuje i dosad nespominjani suautor djela Juraj Karlo Morgenstern, učitelj Lisinskoga, koji je operu inventivno i znalački instrumentirao. Nadam se da će ovaj nosač zvuka učvrstiti ljubav naše publike prema prebogatoj hrvatskoj glazbenoj baštini o kojoj premalo znamo i često površno sudimo“, zaključio je maestro Mladen Tarbuk.

Snimka je ostvarena u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. U suradnji je s njom Hrvatska radiotelevizija objavila nosač zvuka.
„Sudjelovanje smo u ovome projektu smatrali obvezom prema skladatelju čije ime nosi dvorana. Za studijsko smo snimanje ustupili prostor koji bolje od svih drugih dvorana i studija u Hrvatskoj akustički odgovara velikomu izvođačkom aparatu potrebnom za izvedbu Ljubavi i zlobe“, izjavio ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga Dražen Siriščević.

Mladen Tarbuk, Ivana Kocelj s Vedranom Galićem i Borkom Špoljarićem iz G.A.D. Produkcije

U ostvarenje izvedbe opere i pripremu zahtjevnoga diskografskog izdanja uloženo je mnogo znanja i truda. Vizualnim rješenjem i bogato opremljenom dvojezičnom knjižicom koju potpisuje G.A.D. PRODUKCIJA opera je Ljubav i zloba predstavljena na način koji to temeljeno djelo hrvatske kulture i baštine zaslužuje.
„Odgovoriti zahtjevima projekata u kulturi u skladu sa suvremenim trendovima kulturnoga menadžmenta za nas je uvijek poseban kreativni i stručni izazov, posebice kad je riječ o kapitalnome djelu. Cilj je bio stvoriti cjelovito i zaokruženo diskografsko izdanje u kojemu će koncept, interpretacija na vizualnoj i verbalnoj razini, dizajn, tekstovi te cjelokupna oprema biti dodatna vrijednost u službi djela i njegova predstavljanja ususret suvremenom korisniku kao izvorni hrvatski kulturni suvenir i kulturni proizvod. Vjerujemo da će ovo izdanje u svojoj cjelovitosti potvrditi važnost opere Ljubav i zloba kao našega kulturnog polazišta te da će njime biti potvrđeno mjesta Vatroslava Lisinskog u hrvatskoj kulturi, ali i hrvatske kulture u svijetu“, poručili su iz G.A.D. produkcije.

Vjekoslav Nježić, Mladen Tarbuk, Ivana Kocelj, Leon Košavić,Vedran Galić i Borko Špoljarić

Glazbeni je producent nosača zvuka Vjekoslav Nježić, a ton-majstor Božidar Pandurić. Izdanje je objavljeno uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Foto: Krasnodar Peršun za HRT