Hrvatima je glazba bitna u životu, ali su nedovoljno informirani o legalnim servisima – Radio i Internet su najčešći mediji za slušanje glazbe.
Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak u prostorijama HUP-a u Zagrebu Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno u ožujku ove godine od strane agencije Hendal. Ovo je prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj, a cilj je bio dobiti realnu sliku o građanima Hrvatske kada su u pitanju navike slušanja i stavovi o glazbi. Istraživanje je provedeno u svim regijama na reprezentativnom uzorku građana, u dobi od 15 do 64 godine.
Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba važna te ju 95 posto ispitanika sluša svakodnevno, a podjednako vole domaću i stranu glazbu. Ipak, čak dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj piratizira glazbeni sadržaj, a imajuću u vidu kako jedan dio ispitanika smatra da je pohranjivanje glazbe s YouTubea na računalo legalno, sasvim sigurno je da je taj broj i veći. Hrvati također smatraju da glazba treba biti besplatna, njih čak 75 posto. Zanimljivo je da u isto vrijeme 8 od 10 ispitanika smatra kako umjetnici moraju moći živjeti od svoga rada te kako su dobro upoznati s pojmovima intelektualnog vlasništva.
Hrvati nisu dovoljno upoznati s ponudom legalnih servisa za slušanje glazbe i tek 16 posto ispitanika smatra mogućim korištenje nekog plaćenog servisa u budućnosti. Plaćeni streaming servisi poput Spotifya, Deezera i Itunesa zaslužni su za prvi rast glazbene industrije u zadnjih 10 godina i postaju dominantan način slušanja glazbe u svijetu gdje broj korisnika bilježi trend rasta iz godine u godinu. Poprilično očekivano – više od 93 posto ispitanika koristi stranice poput YouTubea gdje se glazba može slušati besplatno. Tek mali broj ispitanika može se spontano dosjetiti nekog plaćenog glazbenog servisa, dok više od trećine navodi krive odgovore poput YouTubea ili streama radijskih postaja. Deezer je najpoznatiji streaming servis kojeg se spontano dosjetilo 30 posto ispitanika, a slijede ga s nešto manje od 10 posto Spotify te Google Play na 6,3 posto.
Više od 96 posto ispitanika sluša glazbu putem radija i Interneta čineći ih najčešćim medijima za slušanje glazbe. Radio je i najčešći kanal putem kojeg ispitanici saznaju za novu glazbu, naročito populacija starija od 45 godina. Slijede YouTube i televizija putem kojih za novu glazbu saznaje više od 80 posto ispitanika. Mladi u dobi od 15 do 34 godine češće od ostalih ispitanika pronalaze novu glazbu putem YouTubea i društvenih mreža.
Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Suvremeni načini korištenja glazbe“ koja je okupila relevantne dionike iz područja intelektualnog vlasništva, autorskog i srodnih prava te glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, član Vijeća za elektroničke medije Davor Marić, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban, predsjednik Hrvatske diskografske udruge Želimir Babogredac te proslavljeni autor i glazbenik Tonči Huljić, dok je razgovor moderirao novinar Mislav Togonal.
Panel se uz osvrt na rezultate istraživanja dotaknuo i pitanja poput tzv. vrijednosnog jaza, velikog izazova glazbene industrije koji se odnosi na nerazmjer u plaćanju naknada za autorska i srodna prava od strane servisa poput YouTubea gdje korisnici sami objavljuju sadržaj i drugih plaćenih servisa koji ista prava pravovremeno reguliraju. Glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban istaknuo je kako se to pitanje upravo rješava na razini Europske unije, a samim tim njegovo rješavanje značilo bi pozitivan pomak naprijed i za hrvatske autore.
Ravnateljica Državnog zavoda (DZIV) Ljiljana Kuterovac istaknula je kako su u doba digitalne transformacije u Hrvatsku prvo stigli nelegalni načini slušanja glazbe pa tek onda legalni servisi te iz tog razloga rezultati istraživanja nisu iznenađujući. Istaknula je i kako DZIV provodi edukativne akcije o podizanju svijesti o zaštiti intelektualnog vlasništva te kako pozivaju nositelje prava da se uključe u njihove akcije.