Najavljen 4. Hvar Etno Festival – “Drugi dom”
Tema Drugog doma (Second Home) satkana je oko poveznice povijesti pastirskog naselja Humca i Grapčeve špilje s problematikom turističke gentrifikacije, te pojmova umjetničkog nomadizma, migracija i privremenog boravka.
Implementacijom teme u kontekst Etno Hvar Festivala, kroz istraživanje i ko- kreaciju u formatu umjetničkih rezidencija te prezentaciju procesa i rezultata u formatu festivala, započet će istraživanje novih ekonomskih modela baziranih na suradnji umjetnika i lokalne zajednice.
Osnovna ideja Drugog doma je redefinicija postojećeg Etno Hvar Festivala kao organskog spoja svih tekovina i umjetničkih produkata napravljenih u rezidencijama kroz duži period. Sam festival osmišljen je time kao kulminacija promišljanja i kolaboracija orijentiranih prema revitalizaciji i valorizaciji baštine Humca i Grapčeve spilje, putem aktivne suradnje umjetnika i lokalne zajednice pri istraživanju lokalne povijesti, čime se na suvremeni način dotičnim lokalitetima daje nova vrijednost.
Program u 2018. godini
U razdoblju od 09.07.2018. do 17.07.2018. u Humcu i Grapčevoj špilji na otoku Hvaru održati će se 4. Hvar Etno Festival ” Drugi dom”, a devetero će se umjetnika uključiti u program rezidencija i prezentacije u okviru festivala.
- PaulinaAlmeida (POR)
- Pavlica Bajsić Brazzoduro
- Tommaso Rolando (IT)
- Sara Renar
- Ana Kovačić
- Vitar Drinković
- Barbara Raad
- Paolo Giovanni Bonfiglio (IT)
- Marko Jozić (RS)
- Tatjana Mateša (RS)
Format festivala, osmišljen je u obliku interdisciplinarne izložbe / živog muzeja, s programom rezidencija za glazbene i vizualne umjetnike te jasnim naglaskom na kolaboraciji i ko-kreaciji te site-specific intervenciji, povezanim u jednu priču koju sačinjava sveukupnost iskustava, događanja i mjesta, povijesnih i suvremenih. Projekt je osmišljen u svrhu navođenja na promišljanje o budućnosti i turističkoj valorizaciji jedinstvenog primjera dobro očuvane ruralne arhitekture, nekadašnjeg pastirskog naselja Humac, te arheološkog nalazišta Grapčeve špilje, kao i postavljanju pitanja o nepostojanju podataka o lokaciji dijela arheoloških nalaza artefakata kasnoga neolitika, neolitičkoga razdoblja i brončanoga doba nalazišta Grapčeve spilje te potreba da ih se locira i valorizira kao dio lokalne kulturne baštine.
