Nakon više od 40 godina impresivne karijere, Vlatko Stefanovski, najbolji gitarist ovih prostora, objavio je album “Mother tongue”.
Par dana motivacije i inspiracije bilo je potrebno Vlatku Stefanovskom da snimi devet instrumentalnih dragulja koji se nalaze na albumu čiju naslovnicu krasi slika Vlatkove majke Nade u ulozi Maše iz Tolstojeve drame “Živi leš”. Upravo ova slika koja datira iz kasnih četrdesetih godina albumu daje posebnu emocionalnu vrijednost te upućuje na inspirativno umjetničko okruženje u kojem je Vlatko sazrijevao. Danas jedan od najpoznatijih Makedonaca kao devetnaestogodišnjak osnovao je kultni Leb i sol nakon čega se posvetio aktivnom očuvanju tradicionalne makedonske pjesmarice (i ne samo makedonske već i one ostalih zemalja balkanskog poluotoka), kao i suradnji sa svojim vjernim gitarističkim partnerom Miroslavom Tadićem.
Odlika pravog umjetnika nije napraviti što vjerniju repliku postojećeg djela već svoju osobnost i virtuoznost upisati u izvedbu, i zato će ovaj album pronaći put do svakog iskrenog ljubitelja Vlatkovog stvaralaštva. Vlatkovi instrumentali nisu hladni i daleki, on svakim tonom koji je odabrao zadržati u njegovoj viziji kultnih instrumentala kao što su “Bistra voda” i “Uspavanka za Radmilu M.” ili svima poznatih tradicionala “Jano mori”, “Dimitrijo, sine Mitre” i “Ogreala mesečina”, prenosi toplinu i emociju koja je bila utkana u te skladbe – izvedba je savršena iako je sve snimljeno iz prvog puta u Vlatkovom studiju “Esoteria”, a to su odlike virtuoza. “Zošto si me majko rodila” posvećena je Stevi i Esmi Teodosievski koji su kao i Vlatko zadužili makedonsku kulturu. Potvrda toga stigla je u pravo vrijeme jer je najviša državna nagrada Makedonije za životno djelo u kulturi i umjetnosti “11. oktobar” otišla u njegove ruke.
Slika majke, samo ime albuma, tradicionalne makedonske skladbe, suradnja s Radom Šerbedžijom u vokalno-instrumentalnoj bonus pjesmi “More sokol pie” znače samo jedno – tri godine nakon posljednjeg albuma “Seir” pred vama je majstorski uradak ponikao u kreativnom svijetu Vlatka Stefanovskog.
Foto: Nikola Knežević